Alergije predstavljaju imunološki posredovanu specifičnu preosetljivost organizma na prisustvo alergena i ispoljava se nakon izlaganja organizmu datom alergenu.
To je jedno poremećeno delovanje našeg imunog sistema. Širok je dijapazon alergena, ali osnovno je da ih delimo u dve grupe: nutritivne i inhalacione.
Nutritivni alergeni mogu biti: kikiriki, badem, lešnik, orah, riba, morski plodovi, belance jajeta, mleko, bobičasto voće, soja, med, i razni konzervansi i aditivi, koji se koriste u prehrambenoj industriji.
Inhalatorni alergeni (alergeni u vazduhu), polen različitih vrata drveća (topola, breza, vrba, leska ), trava,korov( ambrozija), grinje, prašina, dlake domaćih životinja i kućnih ljubimaca.
Napomenuću samo i alergiju na određene lekove (npr. cave penicilin), koja isto kao i gore navedeni alergeni, može dovesti do životno ugrožavajuće reakcije, poznate kao anafilaktički šok, koji zahteva urgentnu medicinsku pomoć (primena epi pena-epinefrin/adrenalin).
Simptomi alergija zavise od vrste alergena, ali najčešće se manifesuju na koži u vidu osipa, fleka (urtikarija), praćena svrabom, svrab nosa, obilna i stalna sekrecija, promuklost, suzenje očiju, kijanje (više puta za redom )...
Prehlada (nazeb) je akutna infektivna bolest virusnog porekla, koja se manifestuje gušoboljom, uzrokovanu upalom sluzokože grla, pojačanom sekrecijom iz nosa, uzrokovanu upalom sluzokože nosa, generalno gornjih respiratornih puteva. Od pratećih simptoma često se javlja blago povišena telesna temperatura (37-37,5°C), glavobolja, kašalj, promuklost, gubitak apetita. Prehlade traju do nedelju dana, osim ako se ne zakomplikuju bakterijskim infekcijama.
Alergije i prehlade su česte početkom proleća i jeseni (pokazuju sezonski karakter), što usko vezujemo za nagle temperaturne razlike, a ne razlikovanje istih usko je vezano za popriličnu sličnu simptomatologiju.
Jak imunitet je osnova „otpornosti i borbeˮ organizma i od alergija i od nazeba/prehlade.
Kako ishrana pomaže u jačanju imuniteta?
Zdrava creva jednako jak imunitet. Kako se creva drugačije zovu drugi mozak i od zdrave crevne barijere zavisi zdravlje celog organizma, preporuka bi bila eliminacija (privremena, do 6 meseci, ili trajna), svih žitarica koje sadrže gluten (pšenica, ječam, raž, spelta, polba, kamut ).
Povećati unos probiotika i prebiotika. Probiotici su živi mikroorganizmi, poput sojeva dobrih bakterija (Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium infantis, Enterococcus feacium), koje možete uneti adekvatnim izborom kiselomlečnih proizvoda i fermentisane hrane.
Prebiotici su nerastvorljiva biljna vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin, pektin, biljne gume i smole, inulin...), koja služe kao hrana probioticima (dobrim bakterijama). Najbolji izvori prebiotika su špargla, sve vrste luka, artičoka, jabuke, cikorija, kupusarke i sve vrste zelenog lisnatog povrća, leguminoze, semenke, orašasti plodovi, psilijum...
Namirnice bogate zinkom i magnezijumom će doprineti jačanju imuniteta, a ponašaju se i kao imunomodulatori. Izvori cinka u hrani su: ostrige, morski plodovi, svinjetina, govedina, meso živine, jaja, leguminoze, bundeva, mak, susam, suncokret, koštunjavi plodovi. Izvori magnezijuma u hrani su: kupus, spanać, kelj,prokelj, karfiol, peršun, brokoli, zelena salata, susam, suncokret, badem, brazilski orah, kukuruz, pirinač, proso, heljda, kajsije, smokve, avokado, soja, pasulj, grašak, sočivo, bob, riba i morski plodovi, meso, mleko i mlečni proizvodi
Intermitentni fasting (povremeno gladovanje), pokreće proces autofagije, kojom se organizam čisti od nepotrebnih proteina, starih ćelija i ostalih nepotrebnih materija, koje uzrokuju mnoge bolesti. Gladovanjem se povećava nivo keto tela, što dovodi do smanjenog oslobađanja histamina (aktivna materija, krivac simptoma alergije ) iz mastocita.
I na kraju, negujte creva i dajte sebi priliku da pomalo gladujete, jer ćete tako ojačati imunitet, telo i duh.
Zehra Velanac, viši dijetetičar-nutricionista i i strukovna medicinska sestra