Vitamini su složena organska jedinjenja koja služe za regulisanje hemijskih procesa u organizmu. Za pravilno funkcionisanje ljudskog organizma, njihov unos putem hrane je neophodan. Potpuni nedostatak vitamina u organizmu naziva se avitaminoza, dok se smanjena količina vitamina u telu zove hipovitaminoza.
Avitaminoze su bolesti uzrokovane hroničnom i dugotrajnom vitaminskom deficijencijom.
- Deficijencija vitamina A uzrokuje noćno slepilo
- Deficijencija tiamina uzrokuje beriberi
- Deficijencija nijacina uzrokuje pelagru
- Deficijencija vitamina B12 dovodi do megaloblastne anemiju
- Deficijencija vitamina C dovodi do skorbuta
- Deficijencija vitamina D uzrokuje rahitis
- Deficijencija vitamina K uzrokuje umanjenu koagulaciju.
Vitamin A
Štiti ćelijske membrane i jača kožu i sluzokožu, čime pomaže sprečavanje brojnih infekcija i nekontrolisanog bujanja tkiva, pa ga s pravom nazivamo "zaštitnikom celog organizma". Posebnu važnost ima u fiziologiji vida, jer učestvuje u stvaranju vidnog pigmenta Vitamin A u užem smislu naziva se retinol ili vitamin A1. Retinol je narandžasto viskozno ulje. rastvara se u alkoholu i biljnim uljima dok u vodi i glicerolu ne. Rastvaranje mu može smanjiti aktivnost, a relativno se brzo razgrađuje delovanjem dnevne i ultraljubičaste svetlosti. Vitamin A uništava predugo kuvanje (oksidacija), sušenje, svetlost i visoka temperatura. Niske temperature (zamrzavanje) ne razaraju vitamin A.
Apsorpciju vitamina A pomažu vitamini C, D, E, F, B - kompleks, minerali: cink, kalcijum, zatim holin i neomicin, a apsorpciju odmažu kafa, alkohol, mineralna ulja, ekscesivni unos gvožđa, manjak vitamina D, antacidi i holestiramin.
Izvori vitamina A
U biljkama se nalazi kao provitamin beta - karotin koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Beta - karotin se zato još naziva provitamin A. organizmu pretvara. Retinol se nalazi u mlečnim proizvodima, žumancetu i jetri. Sadrži ga: mleko, puter, obogaćeni margarin, jaja, džigerica (goveđa), riblje ulje, žuto povrće, šargarepa, sladak krompir, dinja, spanać, maslačak, zeleniš od rotkve, prokelj, detelina (lucerka), kupus, borove iglice, peršun, breskva, kajsija, šljiva.
Najbogatije vitaminom A je riblje ulje.
Uloga vitamina A
- Neophodan je za stvaranje kolagenih tkiva u toku rasta,
- Zaštitno dejstvo protiv opštih i lokalnih infekcija,
- Važan je za proces održavanja vizuelnog ciklusa i adaptaciju oka na sumrak,
- Obnavljanje epitela sluznica i epiderma kože,
- Održavanje menstrualnog ciklusa,
- Okoštavanje i formiranje zuba,
- Za normalnu funkciju žlezda, organa za varenje i jetre,
- Snižava nivo holesterola kod aterosklerotičnih pacijenata.
Funkcija vitamina A u organizmu moze biti narušena nadovoljnom količinom masti u ishrani, oštećenjem jetre, kao i uzimanjem estrogenskih hormonskih preparata.
Pri nedostataku vitamina A dolazi do povećanja osetljivosti na infekcije i sledećih pojava: sušenje kože, opadanje kose, pojava noćnog slepila (kokošije slepilo), smanjenja oštrine vida, povećanje osetljivosti na svetlost, a u dečijem uzrastu dolazi do usporavanja rasta i razvoja kostiju. Javlja se i sušenje konunktive (kseroza), i sušenje i omekšavanje rožnjače (kseromalacija), kasnije i ulceracije rožnjače. Promene u nivou epitelnih ćelija sluzokože disajnih organa dovode do učestalih infekcija, a ćelija epitela digestivnog trakta do proliva.
Lečenje se sprovodi peroralnim ili parenteralnim davanjem vitamina A, u dozi od 30000 I.J. (internacionalnih jedinica) dnevno.
Vitamin D
Rahitis nastaje zbog nedovoljnog unošenja vitamina D. Pored ovog značajni su i drugi činioci.
- neadekvatna ishrana, u kojoj hranljive materije nisu dobro izbalansirane. Previše cerealija doprinosi nastanku rahitisa.
- nedovoljan unos belančevina,
- nedovoljan unos mineralnih materija
- prekomerno konzumiranje ugljenih hidrata (brašna),
- loši životni uslovi,
- nedovoljno izlaganje sunčevoj svetlosti,
- prekomerna vlažnost u životnom prostoru,
- loša nega i higijena deteta.
Pod dejstvom ultravioletnih zraka provitamin je pretvoren u vitamin D. Ako dete nedovoljno vremena provodi sunčajući se, ovo nije moguće, i pojavljuju se simptomi bolesti. Ovo je posebno izraženo u zimu i proleće. Rahitis negativno utiče i na rast. Mnogo češće oboljeva nedonoščad.
Avitaminoze, kakva je bila poznata u prošlosti, sada više skoro nema. Susreće se i to retko baš kod siromašnog sveta.
Vitamin B1
Ima ga u skoro svim životinjskim i biljnim tkivima, cerealijama, kupusu, spanaću, soji, mahunarkama, krompiru, patlidžanu, lešnicima, orasima, pomorandžama, džigerici, mesu (svinjskom), ribi, žumancu, iznutricam. Vitamin B12, zajedno sa folnom kiselinom, ima ulogu da spreči nastanak anemije. Nalazi se uglavnom u namirnicama životinjskog porekla, pa se ovakav vid anemije sreće kod vegetarijanaca koji dugo ne konzumiraju jaja, meso i mlečne proizvode.
Vitamin C
Većini ljudi prva asocijacija na reč vitamin jeste vitamin C (askorbinska kiselina) koji je najjači antioksidans među vitaminima. Vitamin C je bitan za sintezu kolagena i karnitina i za metabolizam masnih kiselina, a hipovitaminoza je delimičan nedostatak vitamina C, koji se manifestuje gubitkom apetita, umorom, nervozom, bolovima u mišićima i zglobovima, gubitkom telesne težine, suvom kožom i čestim prehladama.
Slađana Marinković, dijetetičar-nutricionista i menadžer Idea Organic radnje