Alergije na hranu i intolerancije na hranu su dva različita stanja, koja mogu imati sličnu simptomatologiju, što dovodi do nerazumevanja, te se sve prepisuje alergiji.
Simptomi, koji ih povezuju uglavnom potiču od strane sistema za varenje i to su: mučnina, podrigivanje, bol u trbuhu, nadutost, problem sa pražnjenjem u vidu zatvora, ili dijareje.
Da biste pomogli sebi, prvo treba utvrditi i pravilno imenovati problem, jer nije sve alergija na hranu, a intolerancija na hranu, može godinama proći neimenovano, dovodeći do raznih autoimunih poremećaja, koje uopšte ne povezujemo sa hranom.
Alergija na hranu
Alergije na hranu (nutritivne alergije) su imunološki posredovane specifične preosetljivosti na pojedine namirnice, koje se ispoljavaju nakon unosa namirnice (alergena). Mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali ipak, češće su kod dece, posebno osetljiva kategorija su bebe do godinu dana, zbog nezrele mukozne barijere sistema za varenje.
Po hemijskom sastavu alergeni su najčešće proteini, glikoproteini, ili hapteni (hapteni se vezuju za boje, konzervanse, pesticide).
Manifestacija alergija često zahvata više organskih sistema, organa, a mi je zapažamo kao: osip po koži, svrab, bol u trbuhu, muku, gađenje, povraćanje, nadutost, podrigivanje, dijareju, svrab u nosu, kijavica, curenje nosa ( kao da smo odvrnuli slavinu ), svrab oka, suzenje oka, kašljucanje i golicanje u grlu, otok kapaka, usana...
Međutim, ono što se nikada neće razviti kod intolerancije na hranu, a može se razviti kod alergija je anafilaktički šok, koji je životno ugrožavajuće stanje.
Najčešći nutritivni alergeni su: mleko, belance jajeta, orašasti plodovi, soja, kikiriki, med, riba i morski plodovi, kivi, jagode, jabuka, šargarepa, celer...
Faktori rizika, koji doprinose razvoju alergija su mlečne formule, kao zamena za dojenje i hroničan nedostatak vitamina D.
INTOLERANCIJENA NA HRANU
Intolerancije na hranu, ili netolerancija, je stanje nepodnošenja pojedinih sastojaka hrane. Nastaje usled nedostatka, ili smanjene aktivnosti pojedinih enzima koji učestvuju u varenju hrane
(fenilketonurija, favizam) i poznatija intolerancija na laktozu (mlečni šećer) i na gluten. Ono što prati netoleranciju na hranu je povećana crevna propustljivost, poznato kao „ćureća creva”. Intolerancije na hranu nikada ne dovode do anafilaktičkog šoka, ali unošenje namirnica koje ne podnosimo narušava mikrobiom creva, što vremenom dovodi do sigurnog razvoja raznih autoimunih bolesti.
Možemo biti intolerantni na bilo koju namirnicu.
Pored digestivnih tegoba, koje su zajedničke sa alergijama na hranu, intolerancije se mogu manifestovati i kao hroničan umor, nesanica, depresija, anksioznost, migrena, slaba koncentracija, anemija, svrab, osip, bolovi u mišićima, zglobovima, pogoršanje postojeće astme, postojanje autoimunih bolesti. Kako simptomi nisi tipični, često lutamo bez prave dijagnoze.
Kako otkriti da li smo alergični, ili intolerantni?
Slušajte svoje telo, na prvom mestu.
Nađite dobrog alergologa i imunologa, koji znaju da identifikuju specifična antitela imunoglobulina klase G (IgG) klase E (IgE)...
KAKO SPREČITI NASTANAK ALERGIJA I INTOLERANCIJA:
- Osnaživanje i podržavanje dojenja
- Izbegavanje mlečnih formula (formula ne može da zameni majku )
- Sunčanje, posebno u letnjim mesecima i čest boravak u prirodi na svežem vazduhu
Na kraju, nađite i dobrog nutricionistu-dijetetičara, koji će Vam namirnice na koje ste alergični, ili intolerantni, zameniti drugim odgovarajućim iz iste grupe, ili Vas savetovati da smanjite unos, ili neko vreme potpuno eliminišete sporne namirnice, vodeći računa da ne dođe do nutritivnog deficita.
Zehra Velanac, viši dijetetičar-nutricionista i i strukovna medicinska sestra